Hvala ti Gradimire za ovaj tekst. Danas bi trebalo svi slepi, svako na svoj nacin, neko pisanjem, neko citanjem i slicno da obelezimo rodjendan Lujsa Braja, pa samim tim danasnji dan se moze smatrati i rodjendanom svih slepih, jer da nije bilo njegovog izuma, danas, ne bismo ovako civilizovano mogli da citamo i pisemo, ucimo i skole pohadjamo. Uistinu sada je era racunara, ali dok nije bilo toga, brajevo pismo nam je it kako pomoglo da postanemo ovo sto jesmo i da kontaktiramo jedni druge, dok nije bilo ni telefona. nadam se da mi neces zameriti na komentaru, ali i ako ti predlozim da isti ovaj tekst pustis na listu: "Nase teme" nece biti suvisno. Hvala na prostoru i razumevanju s postovanjem svim clanovima ove liste: MEDA PANCEVO ----- Original Message ----- From: "Gradimir Kragic" <bastono@xxxxxxxxx> To: "Lista SliKom" <slikom@xxxxxxxxxxxxx>; "Lista Knjigoteka" <knjigoteka@xxxxxxxxxxxxxxxx>; "Lista OiM" <oim@xxxxxxxxxxx> Sent: Friday, January 04, 2013 6:03 AM Subject: [slikom] Louis Braille > > > Zdravo svima, > > Ovaj dan u nekim zemljama će se obilježiti kao dan brajeve knjige ili > jednostavnije kao dan rođenja Luja Braja. Bez obzira na tematiku ove > liste, > ova poruka zaslužuje da danas prođe i da nas sve podsjeti na 4. januar. Za > neke ova poruka će imati karakter "cross-post" i dobiće je nekoliko puta > pa > se zbog toga izvinjavam. > > Louis Braille > > Rođen: 4. januara 1809. > Umro: 6. januara 1852. > > Biografija > > Louis Braille je rođen u malom mjestu Coupvray, blizu Pariza, kao > četvrto dijete u porodici Brailleovih. Otac, Simon-Rene Braille, po > hzanimanju je bio sedlar, a majčino ime je Monique-Baron Braille. Louis > Braille oslijepio je sa tri godine, kada se slučajno ubo očevim šilom u > oko. To je izazvalo imfekciju koja se proširila na oba oka. Autoimunološko > oboljenje "sympathetic ophthalmia " uslijed čega je oslijepio na oba oka. > Mada mu je ljekarska pomoć, kako tvrde njegovi biografi, bila odmah > pružena, Louis je vrlo brzo utonuo u mrak, ali njegova sljepoća, čini se, > nije nimalo uticala na normalan ritam zbivanja u porodici Brailleovih. > U sredini u kojoj se iz generacije u generaciju teško zarađivalo za > svakodnevni život, nije se moglo ostaviti najmlađe dijete bez obrazovanja > i > zanata jer bi to značilo prepustiti ga ljenčarenju, očajavanju, > prosjačenju, a možda i propasti. > Zna se da je išao u mjesnu školu u kojoj je mogao steći samo nešto > verbalnog i formalnog znanja. Kod kuće mu je bilo povjereno da izrađuje > rese za orme, što je zasigurno pridonosilo razvijanju spretnosti Louisovih > ruku. > Kada je imao deset godina, Louis Braille je dobio stipendiju ustanove > za djecu i omladinu "Royale des Jeunes Aveugles " u Parizu, jednu od prvih > takve vrste u svijetu. Stipendija je bila njegova karta za izbjegavanje > uobičajene sudbine slijepih, prosjačenje na ulicama Pariza. Međutim, > uslovi > u školi nisu nužno bili bolji. Louis Braille je dobijao hljeb i vodu, a > učenici su ponekad po kazni bili zlostavljani ili zaključavani. > Nadarenost Louisa Braillea vrlo brzo su uočili njegovi učitelji u > školi. Nije mu bilo ni petnaest godina kad su mu povjerili da mlađima od > sebe prenosi znanja koja je već sam usvojio. > U školi su djeca učila osnovne vještine i jednostavne poslove. Takođe > su učili da čitaju ispupčena slova, sistem koji je izumio osnivač škole > Valentin Haüy. Međutim, pošto su slova pravljena pritiskom papira na > bakrenu žicu, učenici nikada nisu naučili da pišu. Drugi nedostatak bio je > taj što su slova bila velika i kadgod su se izdavale knjige koristeći ovaj > sistem u njima se miješalo više različitih priča kako bi se uštedio novac. > To je nekada knjige činilo skupljim od 100 funti. > Godine 1821. bivši vojnik Charles Barbier posjetio je školu. Barbier je > pokazao svoj izum koji se zvao "sonography", kod od 12 tačkica i brojnih > crtica koji su vojnici koristili za razmjenu tajnih informacija o vojnom > položaju bez upotrebe govora. Mada je kod bio težak za prosječnog vojnika, > Louis Braille ga je brzo shvatio. Iste godine, počeo je raditi na izumu > novog sistema uz pomoć očevog Šila koji je završio kada mu je bilo tek 15 > godina, to jest 1824. Njegov sistem imao je samo šest tačkica i > korespondirao je sa slovima, dok je Barbier koristio 12 tačkica koje > korespondiraju sa zvukovima. Sistem od 6 tačkica omogućuje prepoznavanje > slova vrhom samo jednog prsta opipavajući sve tačkice odjednom, što nije > zahtjevalo pokret i repozicioniranje, čime se usporava prepoznavanje > sistema sa više tačkica. Sistem se sastoji od modela koji je lako naučiti. > Sistem Louisa Braillea je također ponudio određene prednosti u odnosu na > sistem ispupčenih tačkica. Najznačajnija je mogućnost da se čita i piše > abeceda. > Louis Braille je kasnije proširio svoj sistem uvodeći znakove za > matematiku i muzičku notaciju. Prva knjiga na brajevom pismu objavljena je > 1827. godine pod naslovom Metoda pisanja riječi, muzike i pjesama uz pomoć > tačkica, za potrebe slijepih osoba za koje je bila prilagođena. Godine > 1839. Braille je objavio detalje o metodi koja se razvila za komunikaciju > sa videćim osobama oblikovanje štampanih simbola uz pomoć tačkica. Louis > Braille i njegov prijatelj Pierre Foucault radili su na proizvodnji mašine > kako bi ubrzali sistem brajevog štampanja. > Braille je najprije radio kao predradnik u radionici papuča i > pletenaca, a zatim kao repetitor i nastavnik muzike u Kraljevskom zavodu > za > slijepu djecu i omladinu u Parizu. Svirao je klavir, violončelo i orgulje > i > bio orguljaš u više crkava. > Bilo mu je tek dvadeset i šest godina kada su se pojavili prvi znaci > tuberkuloze, opasne bolesti od koje je i umro 6. januara 1852., u > četrdeset > i trećoj godini života, ne pomišljajući na to da će njegovo ime postati > poznato u cijelom svijetu. > > Zavještanje > > Značaj brajevog pisma nije otkriven sve do 1868. 16 godina poslije > Louisove smrti kada je doktor Thomas Rhodes Armitage i grupa od četiri > slijepa muškarca i jedne žene osnovala "British and Foreign Society " za > unapređivanje literature za slijepe, (današnji "Royal National Institute > of > the Blind") koji je objavljivao knjige na brajevom pismu. > Brajevo pismo prihvatili su gotovo svi nacionalni jezici kao sistem > osnovne komunikacije vizuelno ometenih osoba u svijetu. U čast Louisa > Braillea Asteroid 9969 nazvan je njegovim imenom, Asteroid Braille. > > Izvor teksta: > http://www.slikom.org/arh/lb.html > > > > Podaci o listi: > > 1. Web strana: http://www.slikom.org/ml/slikom.html > 2. RSS/feed: http://www.slikom.info/feed.xml > 3. Adresa za prijavu: slikom-request@xxxxxxxxxxxxx u subjektu upisati: > subscribe > 4. Adresa za odjavu: slikom-request@xxxxxxxxxxxxx u subjektu upisati: > unsubscribe > 5. Adresa moderatora: slikom-moderators@xxxxxxxxxxxxx > > > > Podaci o listi: 1. Web strana: http://www.slikom.org/ml/slikom.html 2. RSS/feed: http://www.slikom.info/feed.xml 3. Adresa za prijavu: slikom-request@xxxxxxxxxxxxx u subjektu upisati: subscribe 4. Adresa za odjavu: slikom-request@xxxxxxxxxxxxx u subjektu upisati: unsubscribe 5. Adresa moderatora: slikom-moderators@xxxxxxxxxxxxx