Zdravo svima,
Nije uobičajeno da pravim reply na vlastitu poruku ali evo desi se i to
ponekada. Bilo je nekoliko poruka na ličnu ili moderatorsku adresu kao i
nekoliko Skype razgovora. Zamoljen sam da poruku dopunim sa dva detalja.
Prvi: odkuda škola za programiranje u Sarajevu te drugi: ko su učenici prve
generacije.
Nemam previše detalja o nastanku škole u Sarajevu, možda neko drugi
može više o tom da napiše. Ipak, kako sam šaljivo napisao da su na samitu
nesvrstanih na Kubi Tito i Fidel kastro vodili glavnu politiku. Ova škola
svakako nije bila dio te politike. Ipak, bila je Jugoslavija i u njoj se
ponešto planiralo ili barem vodilo računa da se ne duplira. Svaka tadašnja
republika imala je svoju ili svoje škole za slijepe. Da ih ne nabrajam jer
svi znate te škole. One i danas postoje, čak se isto zovu i na istom mjestu
su.
Svaka škola je imala osnovnu školu, neka i odeljenja za skraćenu
osnovnu školu. U centrima i zavodima su bile srednje škole sa nekoliko
zanimanja. telefonisti su bili obavezni. Beograd je imao medecinsku školu u
kojoj su se obrazovali fiziotarapeuti, kasnije je ta škola postala dio
medecinske škole u gradu. Zagreb je imao zanimanje birotehničar, možda se
ipak drugačije zvao ali ja znam za taj naziv. Jedino Sarajevo nije imalo
nešto specifično. Standardna zanimanja: telefonista, obrada metala,
plastike i trikotaža. Zato je tadašnji direktor po iskustvu nekih škola u
inostranstvu odlučio da organizuje ovo obrazovanje. Tako se došlo da je
svaki glavni grad pored standardnih zanimanja imao i nešto specifično za tu
sredinu.
Ovo je pet učenika iz prve generacije slijepih programera:
1. Vera Babić. Zaposlila se kao programer. Kažu da sada živi negdje na
sjeveru Evrope.
2. Refik Šaldić. Zaposlio se kao programer. Sada takođe živi negdje na
sjeveru Evrope.
3. Tifa Tučić. Poslije srednje škole zaposlila se kao telefonista. Kasnije
diplomirala na fakultetu za Engleski jezik. Sada član ove liste i
predsjednik Udruženja građana oštećenog vida Tuzla.
4. Jovo Umčević. Nije više među živim.
5. Vida Zečević. Poslije srednje škole nastavila studirati Engleski jezik.
Diplomirala i vratila se da kao profesor Engleskog jezika radi u Centru
gdje je završila srednju školu.
Iz kasnijih generacije ove škole i ovog zanimanja na ovoj listi je još
nekoliko članova. Bez nekih posebnih statističkih detalja, mislim da je iz
ove škole i zanimanja programera procentualno najviše njih odlazilo na
studije jer su imali sve uslove da upisuju fakultete bez da polažu bilo
kakve dodatne prijemne ili kvalifikacione ispite.
Pozdrav, Gradimir
Od: "Gradimir Kragic" <bastono@xxxxxxxxx>
Tema: [slikom] Prva sinteza: Malo istorije
Zdravo svima,
Pratio sam ovu raspravu o Lani i iskreno se radujem da ćemo dobiti još
jednu upotrebljivu sintezu. Nisam se uključivao u raspravu jer nisam stigao
da je isprobam ali već sada mogu lično da zaključim kako će to biti još
jedna sinteza koja će se koristiti.
Nekako se uz tu temu provuče i tema o prvoj sintezi koja je govorila
Srpsko- Hrvatskim / Hrvatsko-Srpskim jezikom. Mislim da nemamo dovoljno
informacija i bilo bi dobro, posebno od nekog ko studira istoriju da za
svoj master rad ili nešto drugo uzme baš temu o istoriji primjene
informatičkih tehnologija na ovim nešto širim prostorima. Kao i svaka druga
priča o istorija i ova moja mora da traje malo duže.
Nekako svi kada nešto urade, naprave, najradije daju ocjenu da je to
prvi puta. Ja sam čuo na jednoj prezentaciji anReader sinteze kako su rekli
da je anReader prva sinteza koja je omogućila da slijepi prvi puta počnu da
rade na računaru. Istorija je ipak nešto drugačija i o nekoliko činjenica
baš pišem u ovoj poruci.
Prva sinteza koja je govorila našim jezikom, čak i ne znam kako se
zvala, je ona koju je napravio Profesor A. Šurlan u Sarajevu. Trebalo bi da
je dokumentacija o njoj dostupna na elektro fakultetu ali možda zbog svih
događaja iz devedesetih godina da i nije. Bila je to eksterna hardverska
jedinica koja je koristila DOS operativni sistem. Mislim da su urađena samo
dva primjerka. Jedan je i sada sačuvan i ja imam namjeru da tu sintezu
oživim i napravim uzorak jer inače imam uzorke manje više svih sinteza koje
su nastale na ovim nešto širim prostorima. Profesor Šurlan se kasnije
odselio u
Sloveniju, nažalost, nije više među živim a uradio je još nekoliko
tehnoloških rješenja korisnih za slijepe.
Kada su u pitanju prve sinteze govora, mnogi mješaju sintezu sa
govornom mašinom. Tako se 1990. u Banja Luci počeo proizvoditi govorni
džepni sat sa kalendarom. Bilo je to svakako jedno među prvim pomagalima
koje je govorilo Srpsko-Hrvatskim jezikom a neki su govorili da je to sat
sa sintezom. Nemam namjeru ovdje raspravljati o tipovima sinteza ali ovo je
svakako bila govorna mašina a ne sinteza.
Kad već pišem o ovom satu, kojeg još imam i u ispravnom stanju je,
lično konstatujem da je šteta što se ovaj
projekt nije mogao nastaviti. Početak devedesetih godina je mnogo toga
zaustavio pa i firmu "Logus" da se bavi govornim tehnologijama. Od tri
ključne osobe iz tog vremena, na sreću svi su živi, bivša direktorica
Dušanka Majkić se bavi politikom, glavni inžinjer je u Americi a jedan
tehničar negdje u Hrvatskoj i radi poslove koji nemaju veze sa govornim
tehnologijama. Čak mislim da se bavi proizvodnjom mlijeka. Na ovaj projekt
se kasnije naslanjao i projekt "Filip" kojeg
je razvijao Profesor Danilo Mandić koji je uradio rješenje možda slično
BLAST-u koje u startu nije imalo govornu podršku već samo brajevu ćeliju
ali je sinteza bila u planu i to baš u saradnji sa firmom "Logus". "Logus"
je propao. Danilo otišao na Imperial
koledž u London a "Filip" ostao samo da se zabilježi kao pokušaj i kao
rješenje koje je nagrađeno zlatnom medaljom na sajmu tehnike u Novom Sadu,
mislim 1996 . Ono što
je ipak bilo drugačije kod "Filip" rješenja je da je on mogao na PC računar
da istovremeno poveže 8 brajevih jedinica i recimo da u učionici svi
učenici neki sadržaj prate preko brajeve ćelije, istina sve jedinice su
radile sinhronizovano. Opet se ne upuštam u
raspravu o efikasnosti rješenja sa brajevom ćelijom ali samo da konstatujem
da čitači ekrana ni danas nemaju rješenje da se istovremeno koriste dva
brajeva reda na jednom računaru. Ima nekih pokušaja da se to omogući ali ja
ne znam za to mada mi ponekada baš treba takvo rješenje.
Ono što mene najčešće naljuti, nije bila tema u ovim porukama, jest što
svi oni koji nešto urade i svoj rad proglase da je to prvi puta, napišu da
baš od njih počinje rad slijepih na računaru. Drugi opet žestoko počnu to
da kritikuju. I tu je istorija malo
drugačija i vrijedilo bi je proučiti, ne da bi se negirao nečiji rad već da
bi se pravilno istakla sposobnost slijepih da koriste i rade na računaru
kao i da se prikaže od kada slijepi uopšte koriste računare.
Evo jednog detalja koji je najčešće ispušten kada se o toj oblasti radi.
Bio je septembar, 1979. godina na Kubi u glavnom gradu je počinjao 6.
samit nesvrstanih zemalja, glavnu riječ su vodili Fidel Kastro i Josip Broz
Tito. Tamo negdje u Sarajevu u naselju Neđarići u Centru za slijepe u klupe
prvog razreda srednje škole sjeli su prvi budući slijepi programeri. Nakon
četiri godine su uspješno završili srednju školu i bili prva generacija
školovanih slijepih programera. Do 1992. iz ovog Centra je izašlo još
nekoliko generacija slijepih programera. Nije svake godine upisana nova
generacija.
I ovdje odustajem da raspravljam, posebno iz današnjeg ugla koliko su
oni stvarno bili programeri. Ipak nekoliko se njih zaposlilo i radilo na
poslovima programera. Najčešće slabovide osobe.
Problem je svakako bio nedostatak sinteza govora i brajevih redaka.
Zato se A. Šurlan i upustio u svoj inovatorski rad da uradi sinteze govora
koje bi podigle nivo obrazovanja i koje bi omogućile da i slijepi
programeri mogu da se zapošljavaju.
Sljedeće godine u septembru, neće biti samita nesvrstanih, Fidel Kastro
će možda još biti i živ ali je činjenica da nakon 38 godina neće biti ni
generacija koje upisuju neku programersku školu. Informatika je zastupljena
u osnovnom i srednjom obrazovanju ali smjera programera ili nešto slično
nemamo.
Te 1979. nije bilo slijepi koji koriste računare, danas na području na
kom se govorio Srpsko-Hrvatski / Hrvatsko-Srpski jezik imamo više od 1.000,
slovima, hiljadu korisnika računara a koliko ih je zaposleno da rade
poslove za koje bi mogli reći da su vezani isključivo za informatiku? U
firmi AlfaNum iz Novog Sada su još prije 4 ili više godina rekli da broj
prodatih sinteza je 500 u Srbiji i isto toliko, 500 izvan Srbije. anReader
nije jedina sinteza koju koriste slijepi pa se o broju korisnika računara
može i na drugačiji način doći.
Pojava svake nove sinteze je dobra, prve verzije nikada nisu idealne.
Pogledajte samo Windows 10. Uradio ga Microsoft kom je ovo deseta verzija
ovog operativnog sistema i već nakon nekoliko mjeseci uslijedile su
ispravke a nakon godinu dana i veliki update. Zato su neodmjerene kritike
na račun nekog softverskog rješenja u verzijama 1.0 neobjektivne. Posebno
je zanimljivo kada počnemo govoriti o cijeni neke sinteze a znamo da više
od 95 posto korisnika računara sinteze koristi besplatno. Neki sintezu
dobijaju po osnovu prava iz nekog zakona koji reguliše prava osoba sa
invaliditetom, neki to krekuju a neki na drugi način dođu do nje. Na prste
dve ruke se na ovoj listi mogu izbrojati oni koji su sintezu platili
vlastitim sredstvima. Zato umjesto koje kakvih kritika, bolje energiju
usmjeriti da se nešto popravi i unaprijedi nego da se bavimo ekonomskim
naukama. Kao što znate, na ovoj listi se ne raspravlja o krekovima, čak se
strogo kažnjava. Postoje 4 razloga zašto se ne raspravlja o krekovima, a
jedan je što se baš u takvim slučajevima nekorektno raspravlja. Vjerujem da
ostale razloge znate pa ih ne pišem.
Još jedan problem je bitan, to je podrška slijepim programerima, Njih u
regionu ima više, većina je na ovoj listi. Odgovorno tvrdim da kada bi se
udružile snage, da bi oni mogli uraditi mnogo toga pa i neku konkretnu
sintezu koja bi svakako bila bolja nego što sada imamo. O tom su programeri
u međusobnoj komunikacije razgovrali, možda i razglabali ali su svakako
pričali. Sinteza ne nastaje preko noći, potrebni su sati i sati rada,
testiranja i ispravljanja grešaka. Potrebno je uraditi nešto da je
kompatibilno sa nekoliko operativnih sistema, sa 32 i 64 bitnim sistemima i
da još radi sa nekoliko čitača ekrana. Nisu ništa bolji uslovi i za velike
firme, samo oni imaju, kako to kažemo, kapacitete a ova grupa ima samo
znanje.
Pojava Lane, je više nego dobro. Imamo još jednu sintezu koja će kao i
druge, ipak za većinu biti besplatna, možda oslabi monopolski položaj nekih
sinteza ili barem autore tih sinteza natjera da posvete više pažnje u
odzivu, kvalitetu izgovora, naglasaka i slično ili nam barem omoguće da
predlažemo izmjene grešaka koje uočimo tokom rada. U mom gradu u
Organizaciji slijepih svi korisnici računara imaju besplatne i legalne
sinteze govora. Ukupno 12 računara ima anReader kao sintezu govora. Nije
teško izračunati koliko smo dali novaca za to. Usput svi imaju i legalne
verzije JAWS-a. Koliko bi uštedili da smo samo kupovali licence za JAWS a
iz njega mogli koristiti neku besplatnu sintezu za Srpski jezik mada se ona
zvala drugačije i bila za neki drugi jezik. Kada se Lana pojavi kao sinteza
uz JAWS, sigurno je da će domaćih sinteza u našoj Organizaciji biti manje.
Čak manje i da im cijena bude niža.
I pored napredka u primjeni informatičkih tehnologija broj računara za
slijepe u Bosni i Hercegovini ne prelazi 10 posto. Po nekoj procjeni, jedva
da je na nivou 8 posto. Mi u Tesliću imamo nešto bolji procenat ali je on
još uvijek daleko od procenta onih koji nisu slijepi.
Zato za kraj opšta preporuka, nemojte kritikovati nešto što nećete
koristiti, nešto što ćete dobiti džabe, dajte malo podrške da to bude
bolje, korisnije i upotrebljivije.
Pozdrav!
__________
Podaci o listi:
1. Web strana: http://www.slikom.info/ml/sl.html
2. Adresa za prijavu: slikom-request@xxxxxxxxxxxxx u subjektu upisati: subscribe
3. Adresa za odjavu: slikom-request@xxxxxxxxxxxxx u subjektu upisati:
unsubscribe
4. Facebook: http://www.facebook.com/web.portal.slikom
5. Twitter: https://www.twitter.com/slikom
6. Adresa moderatora: SliKom-Moderators@xxxxxxxxxxxxx
__________
